Suvremeni sestrinski pristupi u prevenciji infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi

Vollständiger Abstract

Worum geht es in dieser Arbeit?

Uvod: Infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi (IPZS) predstavljaju jedan od najznačajnijih globalnih javnozdravstvenih izazova 21. stoljeća. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (engl. WHO) i Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC), svake godine milijuni pacijenata diljem svijeta dožive neželjeni događaj uzrokovan IPZS-om, što za posljedicu ima produženu hospitalizaciju, povećan mortalitet, razvoj antimikrobne rezistencije i znatne ekonomske troškove. Medicinska sestra, kao najzastupljeniji nositelj zdravstvene skrbi u neposrednom kontaktu s bolesnikom, zauzima ključnu poziciju u implementaciji preventivnih strategija i smanjenju incidencije IPZS-a. Cilj: Cilj ovog preglednog rada bio je sustavno analizirati suvremene znanstvene spoznaje i međunarodne smjernice o prevenciji infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi te prikazati ključne sestrinske intervencije koje doprinose unapređenju sigurnosti bolesnika i kvaliteti zdravstvene skrbi. Metode: Provedeno je sustavno pretraživanje elektroničkih baza podataka PubMed, Scopus, MEDLINE, CINAHL i Hrčak za radove objavljene u razdoblju od 2015. do 2026. godine. Primijenjeni su kriteriji uključenja i isključenja prema PRISMA smjernicama. Ukupno je analizirano 40 relevantnih studija, sustavnih pregleda i smjernica međunarodnih organizacija. Rezultati: Analiza uključene literature potvrđuje da intervencije utemeljene na dokazima – osobito higijena ruku prema WHO-ovu konceptu pet trenutaka higijene ruku, snopovi skrbi za prevenciju CAUTI-a, CLABSI-ja i VAP-a, dekontaminacija bolničke okoline, strukturirana edukacija te digitalni nadzorni sustavi – smanjuju incidenciju IPZS-a. Suradljivost medicinskih sestara protokolima higijene ruku kreće se između 38 % i 89 %, a multimodalne edukacijske intervencije bilježe poboljšanje od 20 % do 40 %. Zaključak: Medicinska sestra ima nezamjenjivu i strateški definiranu ulogu u prevenciji IPZS-a kroz provedbu kliničkih protokola, edukacijska djelovanja i nadzorne funkcije. Kontinuirana edukacija, institucionalna podrška, primjena smjernica utemeljenih na dokazima i multidisciplinarni pristup preduvjeti su učinkovite kontrole infekcija. Daljnja istraživanja trebaju se usmjeriti na poboljšanje suradljivosti, prilagodbu smjernica lokalnom kontekstu i evaluaciju digitalnih rješenja u nadzoru IPZS-a.